New Era Newspaper

New Era Epaper
Icon Collap
...
Home / Mbapandjara omahi wotjizeero maveso okupewa ousemba wawo nokuyekotorerwa

Mbapandjara omahi wotjizeero maveso okupewa ousemba wawo nokuyekotorerwa

2018-08-10  Kae Matundu-Tjiparuro

Mbapandjara omahi wotjizeero maveso okupewa ousemba wawo nokuyekotorerwa

OTJOMUISE - Imba mbapandjara omahi nguvayekwa mohuurire namo TjiÞiro Otjindjandja maveso okukotorerwa ousemba wawo womahi wotjizeero.

Ouhonapare wOmbazu wOvaherero mautja nao morutuu rwawo ronguramene yawo okurongerera Ombongarero Oitjavari Yehi Yotjiwa¿a ndjakuramene okuhaama tjiyeri etenga nganduu ku yetatono ku Ndengani. Ouhonapare wOmbazu wOvaherero mapemunika ayo iumwe womauahonapare outiti kotjike, tjiuheri auyerike porwe, mbwerirongerera ombongarero indji norutuu ndumarutara oupapi nouparanga mepu rehi nu tjinene otjomarongerero kombongarero oitjavari yehi. Ombongarero Ondenge Yehi Yotjiwana yari mo 1991.

Ouhonapare wOvaherero mautja mapeso okusembamisiwa omirari notutu otukohoke okuzikamisa ousemba wehi rotjizeero. Mautja Ombongarero Oitjavari Yehi Yotjiwa¿a ngandjasere okutia kokutja ousemba wehi rotjizeero wasere okuvarwa nokuzemburukwa nomahi inga okuyarurwa koveni. Posya ombongarero indji tjiyasere okutjita uriri okuzikamisa otjimbumba tjovatjiwe nozonongo okunanda omuhunga ongundarora nozoveta zokuzikamisa omirari mbirivyo notutu otunandjiviro nomasorero okuungura nepundi. Imbi mbyakayenda poo mbyatjitwa moamhi tjimuna o South Africa ohunga nehi rotjizeero makuso okurihongerwa mokupaha omazengururiro omaseinina mehi rotjizeero.

Otjomautiro otjina otjitenga mokuyarura omahi wovizeero okuyaruka komahingo ngakamburirwe. Nundoovazu pamunikwa kokutja kapenokuyenena mutjiva totuveze itwi, mapeso okukara omyano vyarwe tjimuna okupaha omahi yarwe ngapwire, otjisuta tjotjimariva, ombatero yomekurisiro poo omahovekero womyani imbi peke peke nawina omaengururiro yarwe ngapwire. Ehi mo Namibia onduri tjinene nu munao otjipasere okutuwa omyano vyokutja atjiharondo oupuruke nu arire otjakondengu yovungurwa votutumbo novikunwa otjomwano auyerike oveni vehi mbuvasere okukongorera okurandisa ehirawo. Okuyarukirapo omwano imbwi mburipo nai womurandise omurivangere nomupupurukwe nomurande omurivangere nomupupurukwe. Okutizira otjimariva ehi kumariranda mongomi namondjeverero okwiisira kondengu yaro kovyungurwa vyotutumbo novikunwa uriri, makutjurura kutja ehi ariharire ehwe ra ngunepingo nondjou yangunenga nokuhohiza ombango mehi nokuryungurisa; okutanaurira nokuhandjaura ondjiviro yovyungura nondjiviro kangamwa kovandu varwe nokutja wina kokutja tjimari tanaura omake tjirire otjiungura tjitji kehi yondiero ombwa kutja riyenene okuweza ondengu motjiungura tjotutumbo novikunwa.
Ouhonapare mautja ohoromende maiso okutwako onÿengu komaunguriro wehi mehi no Ministeri yOndungururiro Yehi nOmbaanga yOtutumbo nOvikunwa maviso okuwaneka ovitjitwa vyazo kutja azehapitasana momaunguriro.

Munao Omuhunga Wehi Mbwatjama Novi¿enge Vyehi maiso kurira ongahuke tjimuna kokutja momaningiriro wokuha¿a ehi rotutumbo nonvikuwa moutukondi omakee maningiriro ngumayeyandjerwa nomenaraye tjimayeyandjerwa poo ooene rutenga ngasere okuhindwa jotjirata tjozondjakaha zehi. Omaha¿eno ayehe wehi ngumayeÞunu kouvi onÿengu yehindo nawina komayeneno womuÞuta okuungurisa ehindo kutja rikare vovinjikorwa poo okutendurura ondengu yehindo mayeso okupanÿewa. Omatarero wonÿengu yehi rotutumbo novikunwa nomasasanekero wotjimariva otjihite mokutara omayeneno womwini po omurande mayeso okutara kokutja ehindo rina omukee murya womanjikorero nawina kovitjitwa varwe mbimaviyenene okuhitisa otjimariva okuzira koumune wokutanaura omaunguriro wehi nokuweza ondengu kuro.

Ehi ndihakotora poo ndihinovinjikorwa momahi wa kangamwa mariso okutjiukwa, arikurisiwa naripewa ovyungurisiwa vyombutiro. Okuzambo ehindi mariso okukondwa moutukondi wombwiko okwiisira kosaneno yehindo motutumbo novikunwa natjo mozondendera muriri tjimuna kokutja riri mona mumuroka pupetapi, na nao. Outukondi wombwiko imbwi mauso okutengo kuandjwa kwiimba mbatura morukondwa rwoharive indo mumunehi ndakondwa moutukondi wombwiko kutja vehandurisiwe muro iyoumauhonapare wopo¿ambo. Ovandu momahi wa kangamwa maveso okupewa ousemba wowini.

Outukondi wombwiko wehi rotutumbo novikunwa ouyakurwa motukondwa peke peke wotutumbo novikunwa maiso okuha¿ewa nwiimbo mbwasewako nawina ibmwi mbwakondwa moutukondi maiso okuriyameka komazeva ngeripo nu maiso okurira outukondi ounavihape mombwiko. Mapeso okuzikamiswa otjitjamurongo tjokombanda nondjo onÿeu mokuhana ehi moutukondi kokutja ovanamahi avehanyanda nomahi wawo okuninikiza imba ovahinahi mberi ovengi motjivarero, nawina okuhohiza kutja pekare ehi rotutumbo novikunwa ndino ndengu. Omaha¿eno wehi wehi rotutumbo novikunwa iyOministeri yOmatungururiro Wehi moutukondi peke peke poo moutukondi wozofarama kutja okomaturiro poo okomahandurisiro tjingetjo mayeso okuwa kehi yomazewa tjingewo wokutjita kutja yekare nonÿengu yoharive indjo nayehau kehi yonÿengu indjo okutunduuza onÿengu yehi noutukondi waro wombwiko. Outukondi iwmbi mauso okurira owini woveni wato kotjiveta kokutja owo veyenene okuweza onÿengu kehi.

Ehi karisere okupewa onÿengu yomanyikorero uriri nungwari wina kohambwaraka¿a yaro kombwiko nakombwiro yotjiwa¿a kwasere okutarewa nomasa tjinene. Imba morukapitaveze namo makuruhungi mba¿unwa kouvi iyomayekero womahi maveso okutarewa nokutjindwa neho rapeke. Ohoromende Ya Namibia, nomaunguriro kumwe novanarupa avehe maveso okuripurira komyano omikarere vyokuyandja omasa kovaÞuta mbahandura na mbahandurisiwa mehi rapeke. Otjimariva otjiazemisiwa okuza po N$ 500,000 nganduu pengete rimwe nokuhina otjimariva otjitjoziwa momasutiro watjo mombura matjiso okuyandjwa ku kangamwa omuparuke okunyomona omekuriro, omerikarekero nu kombandavihe ondengu kovyungurwa vyehi.

Otjimariva Otjizema Tjokutunduuza Mbaseerwe kOmbunda matjiso okutungunyunwa okuyauza otjivarero tjovazoozu mberanda ehi rapeke nokuvepomasa okuyandjandja osuviriro komahi wa kangamwa. Otjimariva otjikwatwa iyotjimariva otjiyazema katjisere okukapita ozoperesende mbari zotjimariva tjitjayazemwa okuranda natjo ehi momahi wapeke oure wozombura o 25-30.

Ohoromende maiso okuserura nokupupapareka ozondjira zovatuta nokuvevatera ovyungurisiwa, okuvevatera okuserura ovyungurwa vyotutumbo novikunwa nokuweza ondengu okuyandja omasa nokutizira ovaungure vovyungurwa vyotutumbo novikunwa moututa kutja veyenene okupwisa ondengu yehi rawo. Pasere okukarara nozongondononeno okuza koruveze ngaa koruveze nomaumune nomahozero wazo yasere okuha¿asanewa.

Omaneno wehi otja kondunge youhonapare wOvaherero maiso okutuwa momaunguriro kutja Ondjuwo yOzoveta irire ndjarire ombangure oseinina ehi novi¿enge mbyatjama kehi no ministera nokambineta okutwa kangamwa ondiero oseinina yOndjuwo yOzoveta momaunguriro otjivatwe vovitjitwa momaunguriro. Koruseinina Ouhonapare wOvaherero mautja o Ministeri yOmatungururiro wEhi mauso okuyera nokuhupika ozongondjero zayo mokuyandja ondjiviro yonoungo wakandinondi yomaunguriro nawina okutarera nokukongorera popezu omakaandeo wokomurungu nomaunguriro wotjimariva otjiyazema nokuandja ondunge okutonena momuhunga imbi mbyapirama tjeri ohepero.

Tjingetjo o ministeri maiso okukara nozongonÿononeno motutumob novikunwa novitamba mbyatjama momihingo omiwa miwa vyoututa mbiripo nai navyoruyaveze nokuvasisa ounongo imbwi kovaÞuta ovahundure novahandurisiwa.


2018-08-10  Kae Matundu-Tjiparuro

Tags: Khomas
Share on social media