New Era Newspaper

New Era Epaper
Icon Collap
...
Home / Ombongarero yehi ovi¿a vya kaseruseru- Amupanda

Ombongarero yehi ovi¿a vya kaseruseru- Amupanda

2018-08-17  Kae Matundu-Tjiparuro

Ombongarero yehi ovi¿a vya kaseruseru- Amupanda

OTJOMUISE- Ombongarero Oitjavari yOtjiwa¿a yEhi ndjiri mu Ndenga¿i omayuva tjiyeri 1-5 otjitanga kaorerengo uriri noku hangahanga kohoromende nu kaina otji¿a maiyeta.

Imbwi omburi oumune womupyuke movitjitwa vyotjiwa¿a kehi yehika indi o Affirmative Repositioning (AR) nomiÞiri ponganda yomahongero wokonbanda ya Namibia, ousupi o Unama, Job Amupanda. Amupanda Oritjatatu wari nehungi ehonge rotjiwana ponganda indji kehi yembo ehongonekwa: Okuhungirira okuyaruka mourekoto kokuhinonÿoneno kombongarero yehi yo 1991. Okuza nokunyosa okuti mayatere movi¿enge peke peke tjinene ourizemburuka wozonongo motjiwana atjihe eye mezehanene movivara peke peke paraisire ozonongo ndatjere ozombazu nozonongo ozombambairi, Amupanda waseininine amapata nokutja tjimuna ombongarero ondenga yotjiwana yehi yo 1991, tjingetjo indji yombura indji kaina otjina tjimaiyeta mena rokutja oyo yatandwa rukuru monÿero yohoromende oini. Otjotjiraisiro tjomatandero inga Amupanda waraisire kokutja nandarire imba mbasere okuyandja omatjangwa kuyo mberi monganda yomahongero yao indji o Unama, varaerwa oukahuke kokutja omatjangwa ngumavetjanga yasere okusanapi nokokutja omatjangwa ngeheri korutjato rohoromende notja komaraa ovatjange novatjiwe imba nguvapewa, kayena kuakurwa otjomatjangwa kombongarero indji.

Matja munao otjipehinombangu tjingetjo nomatjangwa wombongarero yo 1991 ndjihari nomatjangwa okuza kwiimba mbapandjara ehi pendje nomatjangwa okuza kovimbumba tjimuna onongo Wolfgang Werner, o Legal Assistance Centre (LAC) no Namibia Economic Policy Research Unit (NEPRU). Mapea otja Amupanda tjimahee otjerero atjiarukire po rukwao tjinga Werner, nguri omiÞiri po Namibia University of Science and Technology (NUST) ikemwe kounepo wokomiti yokombanda yohoromende ndjimairongerisa Ombongarero Oitjavari yOtjiwa¿a yEhi. Pendje na nao Amupanda matja kongotwe yombongarero yo 1991 kwari ozonganda omakuryona zombirivate nozo zohoromende tjimuna o Sanlama no Swedish International Development Agency (SIDA), ndjiri onganda yehindi O Sweden yomekurisiro mouye. Okukotoka kombongarero yomburandji matja okwiisira kovinenge vyomatongerisiro wayo tjimuna ozombongarero ndaakuzu ozomatyasaneno ndari mouparanga wehi arihe ndayandere momayandero woweze mbwazuko, nongaro ndjiripo nai ongahukiro kokutja ombongarero indji oyo kuhwa ovandu ongodnivi kovinyo uriri nokuvewisa omitima pehi.

Amupanda matja tjimuna ingwao ondenga yo 1991 oyo ndjahaama katjisupia kombundo ngutukiro, ndjiri ongutukiro ndjiheyere kotjinjo tjondjembo nungwari ndjeya kehi yonÿuvasaneno, tjingetjo onÿuvasaneno indji opwiiri ngamba noyo ondjitjayera kutja otjina tjehi apeheya ondanaukiro a kaunyiganyinga nu a katjotjiri. “Tjimue tjotjivara vyaaruhe tjohuurire yOvandoitji na South Africa mo Namibia oruvendwi yari omapundiro wehi. Okupetwapo omwano warwe, mozombura o 106 zohuurire tjinene otjihako tjazo tjinene yari omapundiro wehi. Ohuurire yovahuure ovature ohuurire omuhuure metjinda okuza kehire natura okukarerera mehi ehuurwa. Itji tjitjitwa nokuha¿a oviwa¿a vyovakwatera okutuurungira motjitiro otjindjandja nomakamburiro wehi, nomatungiro wotjiwa¿a otjipe mehi ndakamburwa. Momambo yarwe, ohuurire yokutura inyanyaura kutja iyarukepo,” Amupanda watjere nao mutjiva womambo womautiro yehungi re okutwapo ehi rokongotwe rotjiposa tjehi ndakamburwa.

Matja ondjira tjingeyo ondjari ondjira ehi rOvandoitji ndiratoorere mo Namibia. Omuhingo wokuyeka ovandu wotjihoromende tjohuurire tjehi Rovandoitji kazondjamba, ovihakwa nomatataimbiro womakuruhungi nungwari ondjari ongurameno yehindo kotjiveta. “Ehi rOvandotji tjimuna mozohuurire zarwe zovahuure mbatura mehi ehuura rari nongahukiro kutja mariso okunyona otjiwa?a otjihuurwa kutja ritunge otjiwa?a otjipe otjihuurwa,” Amupanda matja.

Matja komurungu wo 1893 ovahuure tjivauta okutura mo Namibia porutjandja motjivarero otjingi, pari omyano vyarwe peke peke ovarande novarandise, ozonganda zozongetjefa zombirivate novature ovahuure vehindo mbyaveungirisa okuyeka ovakwaterwa ehi rao. Yari mosaneno yomapimbasaneno nozonÿuvaseneno zetiku kunovanene vombazu otjingi tjawo mbehari nondjerera movyu¿e imbyo vyozombimbasaneno.


2018-08-17  Kae Matundu-Tjiparuro

Tags: Khomas
Share on social media