New Era Newspaper

New Era Epaper
Icon Collap
...
Home / Ozondekurona zo TjiÞiro mo mahi wo zo nganda rutenga ngazeripahe

Ozondekurona zo TjiÞiro mo mahi wo zo nganda rutenga ngazeripahe

2020-08-14  Kae Matundu-Tjiparuro

Ozondekurona zo TjiÞiro mo mahi wo zo nganda rutenga ngazeripahe

Otjomuise-Ngunda nai ozondekurona zOtjiÞiro Otjindjandja azeerike okuza kehi ra Tjauana onÿa zirire kondjivisiro  yOmuhindwa Wapeke wa Namibia mOtjiÞiro Otjindjandja, Ondjesiro nOtjisuta, Onongo Zed Ngavirue. 
Ngavirue Oritjavari wa raisire kotjiuri tjehi kutja otjihungiriro tjo TjiÞiro Otjindjandja, Ondjesiro nOtjisuta pokati kohoromende ya Namibia noyEhi rOvandoijti nai tjiripi.Posia ozondekurona inÿa mehi ra Tjauana za  kawondja komurungu okuraisa okuhina ongamburiro kwazo mo tjihungiriro ihi tjinga otjo nandarire a tji hatamuna owo wina otjo zo ndekurona ZotjiÞiro Otjindjandja. “Ondjivisiro ombe indji mbataramo nu aruhe otja tjimbiraisa omwinyo ka u ya haama ohunga nondiero indji  kaparukaze ndjihina ina eraka raimba mberi mo mahi yo zo nganda. Mo mumu oukahuke kutja kaparukaze kapeno’ kutamunwa nandarire otjiwa¿a mo mahi wo zo nganda mo vi hungiriro imbi,” imwe yo zo ndekurona inda ya raisa nao motungovi okuza mo tjihuro ohongora tja Tjauana , o Gaborone. 

“Kapena otjiraisiro tjo kutja hapo omundu moso oku kara nongee ngamburiro kutja  eÞe mo mahi wo zo nganda ma tu kara  no ngee mbwiro kangamwa mo ngawondjero indji  poo ma tu hitivi,” ondekurona indji maitja. Matja indi epuriro ndapura kovakuramene po vao mehi ra Tjauana posia eye aruhe ngepewa omeripa no maheya  wovandu mbe hiya kaha kutja ONCD yevekiwizika kutja ya yendekera kutja owo vasewa pehi nu mo ngutiro oseinina owo ma ve zemburukwa. “Inga mo watjiri omaheya wo mundu ngu hiya tjiza poo ngu hiyakaha ami mu mbihina ongamburiro kaparukaze,” ondekurona indji maitja. “Atu tjiti oka¿a ko horomende ya Namibia, atu tjiti oka¿a ko zo mbara nÿa zikwa otja kehi yoveta ya Namibia ndjiheri youye. Ozoveta zo Repapirika ya Namibia otjehi erikuramene. Ohoromende ya Namibia tji ya toora ouyenda poo orukosi ro ku kahngira kuno’ horomende yOvandoitji ozombapira mu mwa tjangwa otjiungura tjizaso oku ungura, poo imbyo mirari vyao, indo ozo terms of reference (iho tjiungura tji vaso okutjita), ozombapira inda ovandu varesa vezemuna. Ozombapira inda kazenaindi pu za tamunine ovandu mberi mo Diaspora (ovandu mberi mom ahi wo zo nganda). Kaze ya tamuna Khama, kaze ya tamuna Masisi, na Cyril Ramaphosa nguri ko South Africa, nothing (kapepo),” ondekurona yarwe yo Tjitiro Otjindjandja mo Tjauana maitja neraka yayo oinini mo ka ndengura keraka rayo ndji katwa momirari vyo mahakayeneno vya kandinondi. Maitja nu rukwao kazeyarra kuzuva ombongarero yo ma tiasaneno ndja karereko pokati ko peresidenda ya Namibia noya Tjauana ndja tjayiundjirwa ko kutja ngahino maze ka hungira ohunga nOtjitiro Otjindjandja kutja ozo interesta (ozondero) zovandu va Namibia nova Tjauana mbaihamwa pamwe kutja zewanekwe kutja zerire otjina tjimwe, kapeya rorwa okutjitwa nao, ondekurona indji maitja nao. “Okutja o conclusion (okutwako ojtikamo konyungu0 maitjavi ohoromende ya Nmaibian tjimaihungire kuno horomende yOvandoitji maihungirire ovandu vayo. Its citizens, or rather her citizens (ovakwatera vayo),” omdekurona indji maitja nao.
Ma i ryama komurungu kutja ouhumandu owo ombenderwa iyovandu va Namibia omapanga novazamumwe, mbena orupa nawo poo mbuvena ekuruhungi rimwe, oku veraera ovi¿a  mbitjata komatwi wawo nowo nangwari ave hakonÿonona otjo veta pwiiri moruveze indo rwa kandinonondi. “Tjimo raerwa kutja kako ohoromende ya Namibia ma i hungirirepo Ovaherero nOvambanderu mbaÞa  kuno horomende yOvandoitji ove okambura, amo tjiwa kutja omasa wo horomendeb ya Namibia no zo veta zayo ze yandera po Kanaindo ka ze vaza nguno (ko Tjauana),” omambo yo mdekurona indji omawa no ma kanga nao. Munao otjimatja ovandu mberi mom ahi wo zonganda otjivasere okuripaha oveni. 


2020-08-14  Kae Matundu-Tjiparuro

Tags: Khomas
Share on social media